Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice

Dan europske baštine i Međunarodni dan kulturne baštine obilježavaju se 23. rujna. Tim povodom 15.rujna 2022. održana je radionica u sklopu nastavne teme zadane strukovnim kurikulumom za 2. r . –  Znamenitosti, pod nazivom Croatian cultural  and natural heritage on UNESCO lists.

Učenici su, nakon obrade ključnog vokabulara, u grupnom radu tražili nove informacije iz različitih izvora na engleskom jeziku da bi  saznali  koje su hrvatske znamenitosti uvrštene na UNESCO-ove popise  baštine i pronašli  informacije o njima. Od slikovnih materijala oblikovali su  pano u predvorju škole.

U priloženoj datoteci možete pogledati slikovne priloge i dvojezične nazive hrvatskih znamenitosti na UNESCO-ovom popisu, a u nastavku teksta informacije o UNESCO-ovim popisima baštine.

Iako je po veličini teritorija jedna od manjih zemalja Europske unije i svijeta, Hrvatska je bogata raznolikom kulturnom baštinom koja je zajedničko bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti. UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu (World Heritage Centre), između ostalog, potiče države članice da predlažu dobra za upis na Popis svjetske baštine, a time i zaštitu baštine omogućujući tehničku pomoć i stručna usavršavanja.

Na UNESCO-ovom popisu svjetske materijalne baštine, uz egipatske piramide, atensku Akropolu i druge spomenike, ponosno stoje i hrvatske znamenitosti: Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, Stari grad Dubrovnik, Nacionalni park Plitvička jezera, Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, Povijesni grad Trogir, Katedrala svetog Jakova u Šibeniku, Starogradsko polje, Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku, Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih europskih regija.

UNESCO je želio isti koncept proširiti i na nematerijalnu kulturnu baštinu. Ona obuhvaća običaje, vjerovanja, znanja, vještine te pojave duhovnog stvaralaštva, koje se prenose predajom, a manifestiraju se osobito kroz: jezik, dijalekte, govore te usmenu predaju ili izričaje; folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, mitologije; tradicijska umijeća i obrte.

Na reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine nalaze se: Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa sv. Vlaha – zaštitnika Dubrovnika, Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog  zagorja, Godišnji proljetni ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana, Procesija Za Križen na otoku Hvaru, Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastva, Čipkarstvo u Hrvatskoj (Hvar, Lepoglava, Pag), Medičarstvo na području sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, Bećarac – tradicijski vokalno-instrumentalni napjev s područja istočne Hrvatske, Nijemo kolo dalmatinskog zaleđa, Klapsko pjevanje, Mediteranska prehrana, Umijeće suhozidne gradnje, Međimurska popevka, Umijeće sokolarenja.

Na listi nematerijalne kulturne baštine, kojoj je potrebna hitna zaštita, nalazi se  glazbeni izričaj ojkanje, a u Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine uvršten je Projekt Ekomuzej batana Rovinj.

                                                                                          Ivana Lijić, prof.