Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice

   Međunarodni dan vjerskih sloboda obilježava se u različitim državama na razne datume. Ipak, Međunarodna udruga za vjersku slobodu, utemeljena 1893., obilježava ga posljednje subote u mjesecu siječnju. Tako je i u našoj školi obilježen ovaj važan dan 25.01.2019. godine, kada je 6 učenika 2. a ekonomske škole radilo na prigodnom plakatu u holu. Ista tema obilježava se i na nastavnim satima u sklopu predmeta koji se bave temom svjetskih religija.

     Zašto je pitanje vjerskih sloboda toliko bitno danas? Sve je započelo još u stara vremena, gdje se javljaju vjerski sukobi i ratovi još od antike. Svi znamo za progone kršćana u doba careva Nerona, Marka Aurelija i Dioklecijana. Antisemitizam i progoni Židova obilježavaju cijeli srednji vijek, novi vijek i kulminirao je u doba vladavine nacista i Holokausta u 20. stoljeću. Na našem prostoru imamo više vjerskih sukoba-od onih s islamom od turskih prodora u 15./16. stoljeću, do podjele kršćana na pravoslavce, katolike i protestante.

      Postojanje vjerskog pluralizma trebalo bi značiti bogatstvo jedne države ili naroda. Cilj obilježavanja dana vjerskih sloboda je isticanje prava Crkava, vjerskih zajednica i vjernika pojedinaca, bez obzira na konfesionalnost i religiju, na slobodno ispovijedanje svoje vjere, na nesmetano sudjelovanje u vjerskim obredima, kao i na sve druge oblike kojima mogu javno očitovati svoja uvjerenja, a koja su im zajamčena raznim konvencijama i deklaracijama. To je cilj 18. članka Opće deklaracije o ljudskim pravima .

       Nažalost, svjedoci smo da su pripadnici određenih vjera i danas predmet omalovažavanja, progona i ubijanja. Tu treba spomenuti kršćane u islamskom svijetu, ali i položaj kršćana, osobito katolika, u Europi, pa i Hrvatskoj.

        Stoga, pokušajmo ideju vjerskih sloboda ne samo obilježavati riječima, nego djelima. Poštujmo druge i pustimo da svatko prakticira svoju vjeru na svoj način.  Zato pozdravljam ideju ekumenizma i zajedničku molitvu pripadnika raznih vjera, kao nadu u budućnost.

Kristina Novak, prof.