Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti.
Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši 2008. godine, upravo 18. listopada, Danom kravate. Od tada se Dan kravate svake godine 18. listopada svečano obilježava kao Svjetski dan kravate u Hrvatskoj, tijekom proteklih godina njegovo je obilježavanje započelo u raznim dijelovima svijeta.
Ovi vratni privjesci bili su dio vojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, u vrijeme kada još nije bilo vojničkih odora. Francuski kralj Luj XIV, napravio je zaokret u modnim trendovima tog doba, noseći kravatu koja je kao muški modni ures bila mnogo jednostavnija za upotrebu i mnogo ljepša od dotadašnjih uškrobljenih visokih okovratnika. Dvor je uposlio vlastitog 'kravatara', koji je kralju svakog dana dostavljao nekoliko kravata, kako bi kralj mogao odabrati jednu, koja bi odgovarala prigodnom trenutku. Od tada se kravata brzo širila Europom.
Iako postoji 85 teorijskih mogućnosti vezivanja čvora kravate, a tek desetak čvorova odgovara uobičajenim predodžbama simetrije i ravnovjesja, najpoznatiji je jednostavni i dvostruki “windsorski čvor” koji je afirmirao vojvoda od Windsora.
Danas su u upotrebi kravate izdužena oblika (oblik poluboce), koje su i najpopularnije, zatim vrpce ili leptir-mašne te tzv. ascot-kravate.
