Aktivnosti u sklopu projekta Isidor Kršnjavi – velikan hrvatske kulture
I ove su školske godine profesorice povijesti (Kristina Novak, Ivana Lijić, Dunja Irha Baričević i Marina Međurečan) osmislile projekt na razini škole naziva Isidor Kršnjavi – velikan hrvatske kulture. Nositeljice projekta ujedno su i članice Udruge za hrvatsku povjesnicu u Našicama, a projekt je osmišljen s ciljem doprinosa poticanju interesa za njegov život i stvaralaštvo, zavičajnu i nacionalnu povijest te povezivanje nastave povijesti s djelatnostima kulturnih ustanova. U nastavku teksta opisane su raznolike aktivnosti provedene u projektu.
Izrada kreativnih videozapisa
Učenici vole izazove, novu tehnologiju i isprobavanje vlastitih kreativnih mogućnosti. Treba im samo pružiti priliku za to, a da ujedno spojimo ugodno s korisnim. Neka naši učenici saznaju više o čovjeku po kojemu se zove naša škola, a to je Isidor Kršnjavi.
Kada se u našoj školi obilježavao “Listopad-mjesec knjige”, učenici 4. b og su se uključili u to. U suradnji s prof. Manuelom Kojić snimili su digitalni uradak o našim zavičajnicima koji su doprinijeli pisanoj riječi, a to su Isidor Kršnjavi, Dora Pejačević, Anto Gardaš…Ali glavna ličnost je Isidor. Video je prikazao biografiju, književnu, političku i kulturnu djelatnost kojom je Isidor Kršnjavi, homo universalis obilježio 19./20. st. Uradak je prikazan u Muzeju grada Našica učenicima osnovnih škola.
Tijekom svibnja i lipnja, učenici 3. pmg također su saznali nešto više o Isidoru Kršnjavom. Odglumili su u kratkometražnom filmu intervjue s Isidorom, suprugama, sinom i Isidorovim psom, čime su oživjeli njegovo doba i djelatnost, a scenarist je prof. Kristina Novak. Uradak će biti službeno prikazan pred razredima naše škole.
Kristina Novak, prof.
Uloga institucija u čuvanju kulturne baštine
Uoči obilježavanja rođendana Isidora Kršnjavoga na nastavi povijesti u 4. pmg i 4. jg, prof. Ivana Lijić osmislila je radionicu posvećenu njegovu životu i stvaralaštvu. Dana 22. travnja, uz rođendan Isidora Kršnjavoga, obilježava se i Dan hrvatske knjige pa je ovom prilikom naglašen značaj knjige Naš slavni sugrađanin, dr. Iso Kršnjavi, graditelj hrvatskog kulturnog prostora (Našički zbornik 2), u izdanju ogranka Matice hrvatske Našice, 1997. Radionica je održana u suradnji s umirovljenom profesoricom Marijom Pepelko, urednicom Zbornika, koje je opisala je opsežnu pripremu i izdavanje publikacije čiji sadržaj objavljuje desetak radova s dvodnevnog znanstvenog skupa održanog u HAZU u Zagrebu i u našičkoj Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga. Znanstveni skup ostvaren u suorganizaciji Akademije, Ministarstva kulture, prosvjete i športa, Ogranka Matice hrvatske i Gradskog poglavarstva Grada Našica 21. i 22. travnja 1995. o 150. obljetnici rođenja Isidora Kršnjavoga. Zbornik je posvećen 70. obljetnici njegove smrti i tiskan je u Našicama 1997. U sklopu izlaganja predstavila je učenicima zanimljivu videoreportažu i školske aktivnosti koje su proteklih desetljeća bile posvećene Isidoru Kršnjavom.
Tijekom 2025. godine na Facebook stranicama Zavičajnog muzeja Našice objavljivane su brojne Crtice iz života Isidora Kršnjavog, povodom 180. obljetnice njegova rođenja, koje su bile vrijedan izvor za pripremu obrazovnih materijala te su učenici uz uporabu digitalne tehnologije na društvenim mrežama ZMN istraživali u kojem su razdoblju objavljene Crtice o Isidoru Kršnjavom. Svaki je učenik nakon toga dobio podatke o različitim segmentima života Isidora Kršnjavog – rođenje, djetinjstvo, školovanje, obiteljski život, stvaralaštvo, politička djelatnost i ostali podatci iz muzejskih Crtica, o čemu su izvještavali ostale učenike.
Kroz navedene aktivnosti, u skladu sa sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulumu nastavnog predmeta Povijest, istaknuta je uloga različitih institucija/ustanova u čuvanju kulturne baštine i važnost suradnje u njezinu promicanju.
Digitalni sadržaji dostupni su na poveznici Isidor Kršnjavi velikan hrvatske kulture 2026.pdf
Ivana Lijić, prof.
Vizionar koji je nacrtao modernu Hrvatsku
Učenici 2. tzr povodom godišnjice rođenja Isidora Kršnjavog pod satom povijesti i mentorstvom Marine Međurečan uputili su se u istraživanje 19. stoljeća. Učenici su kroz radionicu „Ministar s kistom u ruci“ otkrili tko je doista bio Isidor Kršnjavi – čovjek kojeg povijest pamti kao kontroverznog političara, ali i neospornog graditelja hrvatskog kulturnog identiteta.
Radionica je započela uvodnim predavanjem o Kršnjavom, svestranom intelektualcu rođenom u Feričancima (Našice), koji je doktorat iz filozofije i povijesti umjetnosti stekao u Beču. Njegov cilj po povratku u domovinu bio je jasan: modernizirati Hrvatsku. Kao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu, Kršnjavi je postao „praktični ministar“ koji je kulturu koristio kao alat za izgradnju nacije.
Središnji dio radionice aktivirao je učenike u tri tematske skupine, od kojih je svaka istraživala drugi aspekt njegova djelovanja:
- Grupa „Graditelji“ mapirala je arhitektonski uspon Zagreba. Crtajući tlocrte zgrada poput Muzeja za umjetnost i obrt te današnje Mimare, učenici su shvatili da je Kršnjavi vizualno pretvorio Zagreb u europsku metropolu.
- Grupa „Umjetnici“ bavila se estetikom. Analizirajući Zlatnu dvoranu u Opatičkoj 10, učenici su dobili zadatak osmisliti moderne simbole kulture. Raspravljalo se o tome koga bismo danas, u 21. stoljeću, trebali ovjekovječiti na zidovima dvorana kao ponos naroda.
- Grupa „Kritičari“ suočila se s najtežim pitanjem: politikom. Analizirajući njegovu suradnju s banom Khuenom-Héderváryjem, učenici su vodili žustru raspravu – je li kulturni napredak vrijedan političkog kompromisa?
Završnica radionice donijela je zanimljivu refleksiju. Na pitanje što bi Isidor prvo promijenio da danas uđe u njihovu školu, učenici su zaključili da bi vjerojatno inzistirao na jačoj vezi između estetike i funkcionalnosti, te na obrazovanju koje stvara ljude spremne za rad, ali s osjećajem za lijepo.
„Narod bez kulture nema budućnosti“, bila je nit vodilja ovog sata povijesti koji je pokazao da su institucije koje danas uzimamo zdravo za gotovo rezultat vizije jednog čovjeka koji se nije bojao uzeti kist u ruke i nacrtati bolju budućnost.
Marina Međurečan, prof.
Isidor, našički vizionar
U sklopu našeg školskog projekta: Isidor Kršnjavi – velikan hrvatske kulture istražili smo život i nevjerojatno nasljeđe Isidora Kršnjavoga, jedne od najutjecajnijih figura hrvatske povijesti, čiji su korijeni duboko vezani uz Našice i Feričance. Kroz dugotrajniji istraživački rad, na Facebook stranicama Zavičajnog muzeja Našice objavljivane su brojne Crtice iz života Isidora Kršnjavog koje su poslužile kao polazna točka za pripremu kartica, crtica o manje poznatim sadržajima iz života i rada Isidora. Učenici su povezali lokalnu povijest s nacionalnim kulturnim identitetom, a ključne spoznaje saželi smo u sljedeće točke koje smo ukratko iznijeli prilikom obilježavanja obljetnice rođenja Isidora Kršnjavog, ispred naše škole.
- Lokalni identitet: Istražili smo Isidorovo djetinjstvo u Našicama, gdje je kao sin upravitelja imanja obitelji Pejačević stekao prva znanja o estetici i umjetnosti, te njegovu povezanost s Feričancima.
- Vizionar Zagreba: Analizirali smo kako je Kršnjavi, kao “Izidor Svesilni”, transformirao Zagreb u europsku metropolu, potaknuvši izgradnju HNK, muzeja Mimara i brojnih donjogradskih palača.
- Reforma obrazovanja i medicine: Poseban naglasak stavili smo na njegov doprinos prosvjeti – izgradnju preko stotinu škola – te njegovu vizionarsku ulogu u modernizaciji hrvatskog zdravstva i postavljanju temelja za osnivanje Medicinskog fakulteta.
- Umjetnička strana: Učenici su obradili njegovu ulogu u promicanju velikana poput Vlahe Bukovca i Ivana Meštrovića, čime je Kršnjavi postao ključni “lovac na talente” svog vremena.
Ovim projektom učenici 1.razreda medicinske škole željeli su odgovoriti na pitanje: Zašto je važan za mlade danas te ga povezati sa medicinom? Kršnjavi je vjerovao da obrazovanje i umjetnost čine narod moćnim te pokazati da put do velikih djela često kreće iz malih sredina i da je Isidor Kršnjavi, usprkos povijesnim kontroverzama, ostavio neizbrisiv trag koji i danas baštinimo – kako u našem zavičaju, tako i u glavnom gradu.
Dunja Irha Baričević, prof.
