Stručno usavršavanje nastavnika fizike u CERN-u

Nastavnik fizike Goran Hajnal sudjelovao je od 13. do 17. travnja 2025. u „Hrvatskom nacionalnom programu za nastavnike u CERN-u“. Posjet su organizirali Europska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Institut Ruđer Bošković (IRB) te Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom programa nastavnici su produbljivali znanja iz fizike elementarnih čestica i kozmologije, s posebnim naglaskom na utjecaj tih područja na suvremeni svijet. Predavanja su održali istaknuti znanstvenici: prof. dr. sc. Vuko Brigljević (IRB), prof. dr. sc. Nikola Godinović (FESB), prof. dr. sc. Planinić i doc. dr. sc. s Fizičkog odsjeka PMF-a. U organizaciji i edukaciji sudjelovali su i CERN-ovi stručnjaci dr. Jeff Wiener i dr. Milena Vujanović.

CERN je osnovan 1952. godine pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a službeno je počeo s radom 1954. nakon potpisivanja konvencije kojom su se članice obvezale na isključivo nenasilnu i otvorenu primjenu znanstvenih otkrića. Smješten na granici Francuske i Švicarske, zapadno od Ženeve, CERN je danas vodeća svjetska institucija za istraživanje u području fizike čestica.

Četiri temeljne misije CERN-a, od kojih potječe i njegovo ime, su:

• International Collaboration (Međunarodna suradnja)
• Education (Obrazovanje)
• Fundamental Research (Temeljna istraživanja)
• New Technology (Nove tehnologije)

U CERN-u danas djeluje više od 17.000 znanstvenika iz cijeloga svijeta koji nastoje odgovoriti na tri temeljna pitanja čovječanstva:

1. Koje su bile ranije faze Velikog praska? (Odakle dolazimo?)
2. Od čega je građen svemir? (Tko smo mi?)
3. Kamo idemo? (Koja je budućnost svemira?)

CERN je također mjesto gdje su nastale brojne tehnologije koje su promijenile svijet — među njima i World Wide Web, touchscreen tehnologija te napredni dijagnostički i terapijski alati u medicini poput PET/CT uređaja, koji prikazuju funkcionalno stanje tkiva i organa pomoću radioizotopa.

Najvažniji eksperimenti odvijaju se u Velikom hadronskom sudarivaču (LHC), najvećem i najsnažnijem akceleratoru čestica na svijetu, dugom 27 kilometara i smještenom stotinjak metara ispod zemlje. U njemu se pri izuzetno niskim temperaturama (2–3 K) sudaraju protoni, a sudare bilježe detektori CMS, LHCb, ATLAS i ALICE. Zahvaljujući tim istraživanjima potvrđeno je postojanje Higgsova bozona, a otkrivene su i mnoge druge čestice.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja financiralo je smještaj i prijevoz svih sudionika, dok je trošak prehrane za troje nastavnika iz Osječko-baranjske županije pokrila Županija.

Goran Hajnal, prof.