2013-04-25 11:37:48 Znanstveni skup Hrvatski jezik i pisana kultura u XVII. stoljeću U našoj školi 19. travnja 2013. održan je 2. znanstveni skup iz ciklusa STOLJEĆA HRVATSKOGA JEZIKA na temu Hrvatski jezik i pisana kultura u XVII. stoljeću. U našoj školi održan je 19. travnja 2. znanstveni skup iz ciklusa STOLJEĆA HRVATSKOGA JEZIKA na temu Hrvatski jezik i pisana kultura u XVII. stoljeću, u suorganizaciji SN”Privlačica” Vinkovci te Zavičajnog muzeja, Ogranka Matice hrvatske u Našicama i škole-domaćina, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH i Grada Našica. U uvodnom dijelu riječju i slikom prikazan je život i rad profesora i jezikoslovca Stjepana Sekereša (1912.-1996.) kojem je prigodom 100. obljetnice rođenja postavljena spomen-ploča u školskoj aleji zavičajnika, uz izložbu o njegovom znanstveno-istraživačkom i pedagoškom radu. U sklopu programa predstavljen je Zbornik radova povodom 150. obljetnice uvođenja hrvatskog jezika u službenu uporabu. O hrvatskom jeziku i pisanoj kulturi u 17. st. govorili su ugledni akademici, jezikoslovci i povjesničari: Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Marko Samardžija (urednik i predstavljač Zbornika), Robert Skenderović, Nikola Andrić, Silvija Ćurak, Renata Bošnjaković i Silvija Lučevnjak (koordinatorica aktivnosti i sudionika skupa), a prikazana je i tema koju je pripremila odsutna Ljiljana Kolenić. Iz desetak referata razvidno je kako su za razvoj jezika i školstva u Hrvatskoj u tom razdoblju najviše učinili isusovci. Istaknuli su se u tiskanju knjiga na narodnom jeziku i u osnivanju škola: imali su vodeću ulogu u osnivanju prve hrvatske visokoškolske ustanove, osnivali su gimnazije, a pod utjecajem katoličke obnove i povećanog broja školovanih Hrvata sve se više pokazuje potreba za stvaranjem jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Izlaganja o jeziku i stilu Bartola Kašića, o rječnicima i gramatikama, o utjecaju Habdelića, Mikalje, Zrinskih i Frankopana te Vitezovića i Križanića, a osobito isusovaca i franjevaca na jezik i kulturu toga doba, s posebnim osvrtom na sakralnu arhiteksturu i tragove Osmanlija, pozorno su pratili našički gimnazijalci i članovi Ogranka Matice hrvatske. Sudionike skupa pozdravili su ravnatelj škole-domaćina prof. Željko Filjak i našički gradonačelnik mr. Krešimir Žagar, a u programu su sudjelovali i učenici: Lucija Benić, Zvonimir Pavlić, uz mentorstvo prof. Manuele Kojić te Marija Purgar, Jurica Nekić, Matko Marković i Filip Zlosa, uz mentorstvo prof, Marije Pepelko. Susret znanstvenika i učenika prigodno je obogaćen dokumentarnim filmom Tragom Isidora Kršnjavoga u čast velikom utemeljitelju i svestranom graditelju hrvatske kulture, rođenom u Našicama 22. travnja 1845. godine. Riječima zahvalnosti nazočnima se uz ugodan domjenak uz ugodan domjenak koji su pripremili ucenici-kuhari i konobari uz nadzor stručna učitelja Marice Sedlar, Marice Canecki, Ane Mirković i Jerka Amidžića u školskom ugositeljskom praktikumu obratio i Martin Grgurovac, predstavnik organizatora ove manifestacije, te pozvao na promišljanje teme i grada-domaćina sljedećeg znanstvenog skupa u okviru Stoljeća hrvatskoga jezika. (Marija Pepelko)
|
Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice |