LITERARNI RAD za projekt “EUROPA U ŠKOLI”

Volonterstvo – put ka afirmaciji i promicanju ljudskih prava

Pravo na dostojanstven život 

Ljudska prava imaju svoju dokumentiranu povijest, no imaju li sadašnjost i budućnost? Čovjek samim činom rođenja stječe određena neotuđiva prava bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo. Ideja ljudskog prava ima svoje duboko korijenje. Usvajale su je različite ideološke struje, organizacije i države, da bi s vremenom to značenje kodificirano u Općoj deklaraciji UN o pravima čovjeka iz 1948. godine, u kojoj piše: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedno prema drugome postupati u duhu bratstva. Međutim, stvarnost je nešto drukčija. Iako se među ljudskim pravima spominju pravo na život, pravo na primjeren životni standard, zabranu mučenja, slobodu izražavanja, slobodu putovanja, pravo na samoodređenje i sreću, pravo na obrazovanje te pravo na sudjelovanje u kulturnom i političkom životu - o opsegu i praktičnoj primjeni tih prava postoji cijeli niz sporova između pojedinaca, organizacija i država, od čega su najpoznatije debate o abortusu i smrtnoj kazni, dakle o pravu na život.

Govoreći o ljudskim pravima u Ujedinjenim narodima 1979. papa Ivan Pavao II.naglasio je postojanje dviju vrsta sustavnog ugrožavanja ljudskih prava. Prva je nepravedna raspodjela materijalnih dobara između bogatih i siromašnih, a druga onemogućavanje slobode izražavanja i vjerskih sloboda. Pozvani smo ljubiti svijet u kojem živimo jer svačije je pravo disati i živjeti dostojno čovjeka. Temeljni je oblik čovjekova života suživot u zajedništvu, s drugim ljudima, s bližnjima, s ljudima u potrebi, s onima koji trpe posljedice nepravde ovoga svijeta, ali nije svakom dana milost osjetljivosti, pravdoljubivosti, poniznosti, susretljivosti, suradničke raspoloženosti. Osobe koje su spremne pomoći drugima zovemo ljudi dobre volje – volonteri. To su izuzetni pojedinci koji svojevoljno odlučuju pridonijeti poboljšanju zajedničkog života kroz ulaganje svog slobodnog vremena, znanja, stečenog iskustva i vještina. Mnogi nisu svjesni koliko volontiranje utječe na izgradnju naše osobnosti, oplemenjuje osobni život volontera te pomaže pri donošenju važnih životnih odluka, poboljšava kvalitetu našeg života, a može i pomoći pri zaposlenju ili odabiru životnog poziva. Aktivni volonterski rad  oplemenjuje naš život i čini ga ispunjenijm, kvalitetnijim i sretnijim. Tomu svi težimo, zar ne!? Unatoč svemu, volonteri su ipak društvena manjina, a toliko su potrebni svijetu u kojem živimo. Volontiranje omogućava mladim ljudima da pridonose zajednici razvijajući istovremeno svoje vještine i učeći nove. Sudjelovanje mladih ljudi u volonterskim projektima ohrabruje njihovo kasnije uključivanje u obiteljski i društveni život, osnažuje osjećaj odgovornosti, premošćuje generacijske sukobe i razlike. Što rade volonteri? Pomažu starim i nemoćnim osobama, organiziraju radionice, igraonice, promiču kulturu zdravog življenja, osvješćujuaktivnu građansku ulogu na dobrobit zajednice, potiču razvoj ljudskih potencijala, poboljšavaju kvalitetu življenja na načelima solidarnosti, razvijaju poduzetnički duh mladeži, potiču samoorganiziranje ljudi pri rješavanju problema.

Volontiranje je neprofitna, neplaćena i nekarijeristička aktivnost kojom pojedinac pridonosi dobrobiti svojih susjeda, zajednice, grada, župe ili cijelog društva. Iako se neke akcije doimaju kao nemoguća misija, misionari ljubavi u nakani promicanja ljudskih prava čine čuda. Svjedoče to i primjeri dobre volonterske prakse, iza kojih se kriju mali-veliki ljudi dostojni poštovanja i divljenja: invalidi i dragovoljci uredili prostor za udrugeuz pomoć volontera; slavonski u surovim planiskim zimskim uvjetima snježnog slavonskog gorja volonteri vježbali spašavanje ljudskih života; volonteri pomažu rad osječke Udruge obitelji djece s autizmom Dar; ljubitelji životinja u zimskim mjesecima često koriste “emocionalne ucjene” pred kojima volonteri popuste i zbrinjavaju cijela legla štenaca; zauzetošću volontera u likovnim radionicama u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama djeca uče prihvaćati vršnjake s teškoćama, zajedno se igraju i druže djeca s invaliditetom, njihovi roditelji i volonteri udruge jer u radionicu dolaze i učenici koji nemaju razvojnih teškoća te se stvara empatičnost i osjetljivost; u samostanu milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu, u ozračju topline domaćega ognjišta, volonteri peku palačinke za ljude u potrebi; djeca prave blagdanske ukrase za Dom Klasje provodeći kreativno slobodno, s ciljem prevencije bolesti ovisnosti, zajedno sa štićenicima Klasja kreativno se druže volonteri osječkog Crvenog križa i članovi udruge “Veliki brat, velika sestra”; 21 volonter očistio je četiri divlja deponija prikupivši dva kontejnera otpada provodeći akciju zbog ekološkog i razvojno održivog smjera; Volonterski centar Osijek u partnerstvu s regionalnim volonterskim centrima u Zagrebu, Rijeci i Splitu provodi projekt „Jednake mogućnosti – Inkluzivno volontiranje kao put prema integraciji i većoj zaposlenosti”, čiji je osnovni cilj doprinijeti integraciji i većoj zapošljivosti pojedinaca koji pripadaju skupinama društva koje su u riziku od socijalne isključenosti; volonterii mnoge tvrtke  na poziv Udruge Most doniraju DVD-ove, CD-ove, gramofonske ploče, knjige, stripove, slike, suvenire, nakit... za njihovu desetu jubilarnu akciju pod geslom “A DI SI TI?”

Ima još mnogo primjera dobre volonterske prakse vrijedne spomena u nekom drugom kontekstu! Treba govoriti o volonterima, prepoznati ih, prihvatiti i slijediti jer volontiranje se prepoznaje i promiče kao aktivnost koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, do aktivnog uključivanja osoba u društvena zbivanja te do razvoja humanijega i ravnopravnijega demokratskog društva. Jesmo li spremni na dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, bez uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje?

Čovjek po svoji prirodi teži jedinstvu različitosti. Volonterizam je pravi put do ostvarenja sklada sa samim sobom i svijetom u kojem živimo. Zato volonteri s radošću i ponosom nose svoju volontersku iskaznicu diljem domovine i svijeta - ona je otisak srca, koji zrcali dušu, duh i um volontera: ne trebaš hodati po vodi, / ne moraš biti bolji od drugih, / nemaš ništa više od onog / što svi ostali imaju, / ali ono što čini razliku, / djela su kojima kod drugih / ostavljaš svoj trag. Volonterke i volonteri nisu tek besplatna radna snaga, već motivirani entuzijasti svjesni da najviše dobivamo onda kad najviše dajemo. Našoj domovini, Europi i svijetu potrebna je promjena snagom pojedinaca koji promišljanjem društva oko sebe i svojim aktivnim djelovanjem mogu utjecati na promjenu koja vodi prema otvorenom, demokratičnom, socijalno osjetljivom, pravednom, solidarnom, nenasilnom društvu jednakih mogućnosti. Budi promjena! Što kažu volonteri o svom radu i zauzetosti za dobrobit drugih u životnom i radnom okruženju?

 - Osjećam želju pomoći bližnjima, ljudima u potrebi. Volontiranje je izazov i  posao koji iziskuje vrijeme, volju i snagu, a na to sam spreman jer znam da radim za svoj grad i sugrađane, ali i za sebe jer svako se dobro djelo dobrotom ili osmjehom zahvalnosti nagradi.(Mihael)

- Ideja o volontiranju u Crvenom križu doimala se doista zanimljivom. Po završetku dobrotvorne akcije moja su očekivanja bila višestruko nadmašena. Biti dio volonterske skupine znači biti okružen mladim ljudima koji dobrovoljno, bez financijske naknade, žele pridonijeti uspješnosti neke aktivnosti. Svaka mi je volonterska akcija jedno veliko iskustvo u kojem puno naučim, upoznam nove ljude, unosim veliku radost i vedrinu u dom i srce maloga čovjeka. Zato svakome, osobito mladima, želim volontersko iskustvo koje će snagom sebedarja i ljubavi mijenjati pojedinca i svijeta u kojem živimo. (Marta)

Volonteri čine promjenu u svojoj zajednici. Oni utječu na živote drugih jer mijenjeju uvjete njihova življenja. Volonterski rad proteže se kroz mnoge segmente života: umjetnost, poduzetništvo, očuvanje mira i zaštita ljudskih prava, obrazovanje, sport i rekreacija, turizam, okoliš... Odvažimo se pomagati drugima, mijenjati sebe i svijet u kojem živimo!

Mateja Zuzjak, 4. a opće gimnazije, Našice