2023-04-22 14:00:00

Obilježili smo rođendan Isidora Kršnjavoga i Stanka Bilinskog

ISIDOR KRŠNJAVI (Našice 22. 4. 1845. - Zagreb 3. 2. 1927.)

 

Na dan 22. 4. rođendan su slavili naši sugrađani Isidor Kršnjavi i Stanko Bilinski. Ove godine obilježava se sto sedamdeset i osam godina od rođenja Isidora Kršnjavoga i sto četrnaest godina od rođenja Stanka Bilinskog. Isidor je bio hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, pisac i političar čije ime nosi i naša škola. Isidor se u rodnim Našicama zadržao vrlo kratko, proveo je rano djetinjstvo, no uspomena na njega, u ovom gradu i u našoj školi uvijek se održava. Svojom erudicijom, neutaživom željom za učenjem i širenjem vidika, velikom nadarenošću i nesvakidašnjom radišnošću i životnom energijom Kršnjavi je osoba koja je ostavila dubok, upravo nezaobilazan trag u hrvatskoj kulturi kraja 19. odnosno početka 20. st.

 

 

STANKO BILINSKI ( Našice 22.4.1909.-Zagreb 6.4.1998.)

Hrvatski matematičar koji je diplomirao 1932. te doktorirao matematiku 1944. u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor, bio je predsjednik Društva matematičara, fizičara i astronoma te dekan PMF-a. Uz sve to i redoviti član HAZU.  Bavio se u prvom redu geometrijom. Najvažniji rezultati odnose se na teoriju mreža poliedara, neeuklidsku geometriju, diferencijalnu i linijsku geometriju te funkcionalne jednadžbe u geometriji. Iza sebe ima objavljenih 47 znanstvenih radova, 7 stručnih, 2 udžbenika i 4kataloga. Dobitnik nekoliko nagrada među kojima su važnije nagrada“ Ruđer Bošković“ 1967. i Nagrada za životno djelo 1982.

Kao i svake godine,  tako smo i ovu 178. obljetnicu rođenja Isidora Kršnjavoga te 114. obljetnicu rođenja Stanka Bilinskog obilježili  u suradnji sa Zavičajnim muzejom iz Našica te nastavnicima matematike, učenicima i ostalim sudionicima ovogodišnje 10. Geometrijske škole Stanka Bilinskog. Ispred bista naših poznatih sugrađana Isidora Kršnjavoga i Stanka Bilinskog postavljeno je cvijeće 22. 4. 2023.

 

 

Isidor Kršnjavi rođen je u Našicama gdje je proveo samo rano djetinjstvo, a školovanje je započeo  u požeškoj gimnaziji, te maturirao u Vinkovcima 1863. Iste je godine počeo raditi kao namjesni učitelj u osječkoj gimnaziji .Zahvaljujući stipendiji obnašao je značajne državne službe, a jedno vrijeme bio i veliki župan Virovitičke županije.1866. započeo je u Beču studij filozofije, povijesti i povijesti umjetnosti. Dvije godine kasnije upisao je i bečku Akademiju likovnih umjetnosti.1870. u Beču je stekao titulu doktora filozofije i nastavio studij umjetnosti u Münchenu. Po završetku tog studija vjenčao se 1872. s Bečankom Wilhelminom (Minom), rođ. Fröschl, što je Kršnjavome omogućilo viši životni standard i inspirativan boravak u Italiji. Za boravka u Rimu družio se s biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom i arhitektom Hermanom Bolleom, što je bitno odredilo njegov daljnji životni put.

Na Strossmayerov poticaj i uz njegovu veliku pomoć vratio se 1878. u Zagreb i počeo raditi kao profesor na novoosnovanoj katedri za povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju na zagrebačkom sveučilištu. U zgradi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je izložbe i stalni postav zbirke slika. Od godine 1879. aktivirao je rad Društva umjetnosti. U okviru djelatnosti ovoga društva je, zajedno s Bolleom, postavio organizacijski temelj današnjem Muzeju za umjetnost i obrt te Obrtnoj školi u Zagrebu. Za te je zasluge 1884. odlikovan Viteškim križem ordena Franje Josipa I.

Politički se sve više udaljavao od Strossmayerove ideje jugoslavenstva, a podržavao je pragmatičan stav o potrebi suradnje s Mađarima u duhu Hrvatsko-ugarske nagodbe. Ambiciozan i politički pragmatik napustio je Stranku prava i 1884. postao saborski zastupnik na listi Khuenove Narodne stranke te bio izabran za predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu (1891–95); kasnije se priključio frankovcima, ali ih je 1910. napustio. Kao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu proveo je veći broj reformi u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi diljem Hrvatske te je dao podići ili obnoviti mnoge crkve, škole i kulturne ustanove. Njegovi su politički i umjetnički stavovi uvijek bili jasno izraženi i često su nailazili na burne reakcije u javnosti.

Bio je veliki mecena brojnim mladim hrvatskim umjetnicima, kojima je omogućio školovanje i kasnije narudžbe djela. Pisao je književne i stručne radove te brojne kraće tekstove o raznim pitanjima umjetničkog, društvenog i političkog života, koje je objavljivao u novinama i časopisima ili ih izdavao kao separate. Nakon smrti prve supruge oženio je svoju dugogodišnju suradnicu, profesoricu i književnicu Štefu, rođ. Iskra. Umirovljen je krajem 1918. kada počinje intenzivnije slikati i pisati. Umro je u Zagrebu 3. veljače 1927.

Obilježavanje sjećanja na Isidora Kršnjavoga u rodnim Našicama započelo je 30. lipnja 1929. godine kada mu je Klub hrvatskih književnika i umjetnika iz Osijeka na kući u središtu Našica postavio mramornu spomen-ploču s reljefnim portretom. Ploča je sačuvana nakon rušenja kuće i danas se nalazi u spomen-sobi Isidora Kršnjavoga u Zavičajnom muzeju Našice, u kojoj se od 1982. godine izlažu umjetnine i predmeti vezani uz njegov život i rad. U Našicama je organizirana i prva samostalna izložba slika Isidora Kršnjavoga (1977.). U povodu 150. obljetnice njegovog rođenja, 1995. godine, održan je u Zagrebu i Našicama dvodnevni znanstveni skup pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, obrazovanja i sporta, a u organizaciji HAZU-a, Grada Našica i Ogranka Matice hrvatske Našice. Tom prigodom na zgradi hotela u središtu Našica postavljena je spomen-ploča Isidoru Kršnjavome. Veći dio izlaganja s tog skupa publiciran je u Našičkom zborniku 2, izdanju OMH Našice. Ime Isidora Kršnjavoga od 1990. godine nosi jedan gradski trg, kao i srednja škola u Našicama (od 1992.), ispred koje je još 1987. postavljena bista I. Kršnjavoga, rad akademskog kipara Želimira Janeša.


Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice