Dan Europe  obilježava se svake godine 9. svibnja u znak sjećanja na govor Roberta Schumana iz 1950. godine, tadašnjeg francuskog ministra vanjskih poslova, tijekom kojeg je predstavljena takozvana Schumanova deklaracija kao prihvaćena vizija europskog jedinstva.

Aktivnosti projekta U školi otvorene kohezije, ASOC temelje se na aktivnostima Europske unije, stoga je Dan Europe poseban dan i za naš Projekt i sve koji sudjeluju u provođenju njegovih aktivnosti. Povodom toga dana željeli bismo vas upoznati s našim ASOC timom te aktivnostima koje smo dosada odradili u okviru projekta.

Projekt „U školi otvorene kohezije“

„Tragovima prošlosti do europske budućnosti“

Učenici i profesori ekonomske škole su bili ponosni kada je naša škola odabrana za sudjelovanje u projektu „U školi otvorene kohezije, ASOC“. Sam naziv  je upućivao na nešto novo i drugačije. O samom projektu nismo znali gotovo ništa dok nismo sudjelovali na Uvodnoj konferenciji.

Naučili smo  da je kohezijska politika izraz solidarnosti između država članica Europske unije čiji je cilj ostvarenje uravnoteženog razvoja u Europskoj uniji te  smanjivanje strukturnih razlika između regija. Izvori financiranja su Europski fondovi.  Raspravljali  smo o tome koje promjene se događaju u našem gradu zahvaljujući sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova te kako i koliko ona pridonose kvaliteti života građana, a samim tim i ekonomskom razvoju. Iako komentiramo događanja, shvatili smo da mi kao građani uopće nismo dovoljno informirani te da smo, uglavnom, pasivni promatrači i nekonstruktivni kritičari. 

Naš prvi zadatak je bio odabrati istraživanje, osmisliti i objasniti naziv tima i istraživanja, izraditi vizualni identitet tima te postaviti ciljeve i svrhu istraživanja.

Naše istraživanje smo nazvali  „Tragovima prošlosti do europske budućnosti“. Naziv istraživanja upućuje na naziv projekta koji smo odabrali, a to je  „Rekonstrukcija dvoraca Pejačević – Velikog i Malog“. Dvorci obitelji Pejačević, osobito Veliki dvorac, predstavljaju simbole grada Našica, a samim time i središte kulturnog, umjetničkog i javnog života grada. Budući da grad Našice uskoro obilježava 792. rođendan, kulturno povijesna baština oblikovala je budućnost samog grada pa se ovaj projekt spominje „kao iznimno vrijedan povijesni projekt“ koji će stvoriti novu vizuru grada koja bi trebala biti na ponos svim građanima. Opći cilj projekta bio bi doprinijeti društveno-gospodarskom održivom razvoju područja Grada Našica. Integriranim programom bi se trebalo sadržajno i tematski povezati komponente radi unapređenja turizma, povećanje broja turista i stvaranja kompletne prepoznatljive turističke destinacije koja će dovesti do društveno – gospodarskog razvoja Našica. Projektom će se zaokružiti turistička ponuda Našice bazirana na kulturno – povijesnoj baštini obitelji Pejačević povezane s ostalim oblicima turizma te stvoriti novi turistički proizvodi povezani s kulturnom baštinom. Navedeno će se ostvariti obnovom Dvoraca Pejačević-Malog i Velikog, uređenjem povijesnog perivoja smještenog u okruženju spomenutih dvoraca. Osim dvoraca, projektom se planira obnoviti i grobljanska kapela obitelji Pejačević s hortikulturnim uređenjem dvorišta Kapele Pejačević te Groegerove vile. Razvojni program obuhvaća i uređenje parkirališta ispred dvorca kao i nogostupa, uređenje šetnice unutar središnjeg gradskog trga radi osiguravanja bolje pristupačnosti ugostiteljskim objektima i trgovinama u središnjoj gradskoj jezgri te uređenje parkirališnog prostora i pješačke infrastrukture ispred Vile Groeger. Osim ulaganja u kulturnu baštinu i lokalne infrastrukture projektom će biti obuhvaćene i komponente ulaganja u znanost i edukaciju kroz uređenje izložbenih prostora te ulaganje u slobodno vrijeme i rekreaciju ulaganjem u hortikulturno uređenje dvorišta Velikog dvorca Pejačević te grobljanske kapele Pejačević kao i ulaganje u promociju i vidljivost. Projekt će ponuditi atraktivne kulturno-turističke sadržaje za koje se očekuje da će privući turiste i posjetitelje Grada Našica, što će se odraziti i na društveno-gospodarski rast, a samim time i na razvoj lokalne zajednice.

Našu ekipu sačinjava 18 znatiželjnih učenica i učenika  drugih i trećih razreda ekonomske škole gdje svaki od članova ima jasno definiranu ulogu, a opet svi mogu uvijek sve. To su: Božica Bjelokapić, Lorena Brajko, Ana Gašparić, Ana Holjenko, Veronika Zaspan, Karla Brkić, Filip Dendis , Laura Klemenc, Petar Rinčić, Magdalena Strmečki, Judita Gašparić, Nives Gvozdenović, Laura Kojić, Rea Markulić, Bojana Stojnović, Iva Buljan, Jelena Galić i Stella Kovač. Voditeljica projekta je Tanja Horvat prof. mentor te zamjenica voditeljice, Lidija Lovrić, prof. Naziv našeg istraživačkog tima je  Isidor's investigatros“; Isidorovi istraživači. Tim je dobio naziv po Isidoru Kršnjavom, koji je rođen u Našicama, a čije ime nosi naša škola. Bio je  impresivna i svestrana osobnost; doktor filozofije i prava, hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar, kulturni i javni djelatnik. Zanimala ga je kulturna i povijesna baština te je bio logičan izbor nazvati tim po tom svestranom našičkom sinu.

Logotip istraživanja su izradili dizajneri našeg tima, ali on je nastao kao rezultat  kreativnog i kritičkog razmišljanja čitavog tima. Na logotipu se nalaze Veliki i Mali dvorac te staza posuta zvjezdicama koja simbolizira put europske budućnosti, a ujedno i susret s prošlošću. Logom projekta smo željeli ukazati na svrhu ovog projekta, a to je objedinjenje turističke ponudu Našica bazirane na kulturno – povijesnoj baštini obitelji Pejačević te stvaranje novog europskog turističkog proizvoda.

Razlog našeg istraživanja bio je omogućiti mladim ljudima da sami pronalaze, obrađuju i uređuju podatke te da na taj način otvore nove perspektive i mogućnosti utjecaja na nešto. Svatko od nas nastoji svojim naporima djelovati kao poticaj ostalima da budu aktivniji kao građani koji sudjeluju u izgradnji buduće Europe. Ciljevi našeg istraživanja su: potaknuti na kritičko promišljanje o mogućnostima  trošenja novca iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te izazvati osjećaj opravdanosti realizacijom  projekta u društvenom, ekonomskom i kulturnom smislu, a svrha našeg istraživanja je pridonijeti ostvarenju aktivnog i odgovornog sudjelovanja mladih ljudi pri praćenju ovakvih projekata i učinkovitom korištenju sredstava Europskih fondova. Nadamo se da će ishod ovog projekta  biti vrijedan napora unesenog u njegovu  postojanost.

                                                                               Tanja Horvat, prof. mentor