U svijetu se 2. prosinca obilježava Međunarodni dan ukidanja ropstva. Današnji dan odabran je kako bi se podsjetilo na UN-ovu konvenciju za suzbijanje trgovanja ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih, a usvojena je 2. prosinca 1949.

Konvenciju je usvojila Generalna skupština UN-a te ona danas predstavlja jedan od temeljnih dokumenata koji svim ljudima jamči osnovna prava.

Podrijetlo ovoga datuma je u događaju koji se zbio  2.prosinca 1859. godine. Pobuna u Harpers Ferryju bio je oružani sukob kojim su američki abolicionisti, predvođeni JoJohnom Brownom pokušali podići pobunu crnih robova u južnim državama SAD-a. 16. listopada 1859. abolicionisti su zauzeli oružarnicu američke savezne vojske u mjestu Harpers Ferry u Virginiji (danas Zapadna Virginia), namjeravajući otetim oružjem naoružati robove s okolnih plantaža te krenuti u pohod na Jug. Brzo obavještena o napadu, vojska je brzo reagirala te za dva dana ugušila ustanak. Zarobljeni vođa ustanka John Brown je osuđen za izdaju  te javno obješen na današnji dan.

Posljedica pobune bilo je dodatno zaoštravanje ionako zategnutih odnosa između sjevernih (slobodnih) i južnih (robovlasničkih) država SAD-a.

Prvi službeni rob u Americi bio čovjek porijeklom iz Angole, koji je usvojio „zapadnjačko“ ime Anthony Johnson. On je naime također bio prodan trgovcima robova 1621., od strane neprijateljskog plemena u njegovoj rodnoj Africi. Nakon toga registriran je kao „Antonio, crnac“ u službenim zapisima tadašnje Kolonije Virginia. Po dolasku u Ameriku, radio je za bijelog farmera kao ugovorni sluga.

ŠTO JE ROBOVLASNIŠTVO?

Pojam robovlasništvo odnosno ropstvo je naziv za ljude koji su u vlasništvu drugoga čovjeka i prisiljeni su za njega raditi  besplatno. Njihov vlasnik kojeg nazivamo robovlasnik upravlja životom robova, može ih prodavati, razmjenjivati, tući, sakatiti i ubijati.

UKIDANJE ROPSTVA

Ropstvo je, nažalost, prisutno od razdoblja antike sve do danas. Robovi su u Starom istoku radili na održavanju kanala za navodnjavanje, u antičkoj Grčkoj I Rimu u rudnicima, kamenolomima, na poljoprivrednim dobrima (latifundije), kao kućni sluge I sluškinje, gladijatori ili čak liječnici, nastavnici I tajnici. Kasnije su robovi u Latinskoj I Sjevernoj Americi bili uposleni na plantažama duhana, indiga, pamuka, riže, kave…

Prva država u svijetu koja je ukinula ropstvo je naša Dubrovačka Republika 1416. g., a pridružile su se Velika Britanija I Francuska u svojim kolonijama krajem 18. st. I početkom 19. st. U SAD-u, kao demokratskoj I naprednoj državi, ropstvo je ukinuto tek 1865.g.

SUVREMENO ROPSTVO

Ropstvo je danas prisutno najviše u Africi I Aziji. Žene su često silovane, te korištene kao seksualne robinje, odnosno prodavane su u bordele. U Libiji je također zabilježeno dječje seksualno roblje, a ista djeca pogođena su silovanjima i zlostavljanjem.

Robovlasnišvo je danas kazneno djelo u svim državama svijeta, a procjenjuje se kako u cijelom svijetu postoji između 12 i 30 milijuna robova. Druga zemlja s najviše robova je Kina (2,9 milijuna), zatim slijede Pakistan (2,1 milijuna), Nigerija, Etiopija, Rusija, Tajland i ostali.

U Hrvatskoj se, prema procjenama, oko 17.000 ljudi nalazi u ropskom položaju, uglavnom u kontekstu prostitucije.

Procjenjuje se da oko 3 milijuna robova biva prebačeno preko nacionalnih granica, jedan od glavnih odredišta trgovine robljem je Europska unija, radi korištenja u prostituciji.

Procjenjuje se kako je ukupna vrijednost robovlasničke ekonomije u svijetu oko 35 milijardi dolara godišnje.

Drugi oblici suvremenog ropstva su vezani uz različite ovisnosti: alkohol, nikotin, droga, igre na sreću, mobitel, ovisnost o kupovini.

                                          izradili učenici 4. b OG

          Martina Nekić, Matija Lovaković, Rea Eršetić, Zita Njegovanović Ocelić