Dan sjećanja na Holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima (hebrejski: שואה/šoa), te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa (prvenstveno Romi) za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. To se značenje onda ponekad prenosi i na razne druge slučajeve sustavnog i/ili masovnog istrebljivanja ljudi (npr. "nuklearni holokaust" za globalni nuklearni rat, genocid nad Armencima u Turskoj 1916.-1917. i dr).

Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. Tog se datuma ovaj Dan sjećanja obilježava i u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska je u studenome 2005. postala stalnom članicom Radne skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu, a pojačana je osobito obrazovna djelatnost u tom smislu. U Izraelu, koji Dan sjećanja na Holokaust obilježava u proljeće, od ove se godine istoga dana obilježava Nacionalni dan borbe protiv antisemitizma. Izraelske škole, vojska, javne institucije i mediji provode posebne programe koji se bave antisemitizmom u svijetu.

 U našoj školi obilježen je Dan sjećanja na Holokaust 26.01.2018. godine. Tada su učenici 1. a ekonomske škole, Alen Lukić i Filip Košturjak,  pročitali tekst o tome što znači Holokaust, kada i gdje je provođen , s kojom namjerom i posljedicama.

Čitav taj tjedan, učenici 4. razreda jezične gimnazije, Barbara Pon, Adrian Grgurić, Antonela Šalek, Magdalena Kubica, Laura Stipanović, Krunoslav Ivešić, Marija Knežević i Luka Bencetić izrađivali su plakate za hol. Na njima  su objasnili pojam Holokaust, istražili kako su pripadnici židovskog naroda mučeni i ubijani, tko su dobročinitelji koji su spašavali žrtve, te kako je Holokaust inspirirao književnost i film. Nije zaboravljen niti naš mali grad u doba Holokausta, kao i zločini učinjeni na prostoru čitave Hrvatske i Srbije. Cilj  ovoga rada  bio je proširiti svijest učenika o potrebi tolerancije različitosti, borbe protiv nasilja i posebno naglasiti snagu volje za život i ljubav, te nesebičnost pripadnika drugih naroda koji su spašavali Židove.

Na karaju su učenici prezentirali pred svojim razredom što su naučili. Nadamo se da će i ostali učenici, te djelatnici naše škole, zastati pred plakatima o Holokaustu, odati počast žrtvama i naučiti nešto novo i poučno iz te tragične priče.

                                                                                                                                          Kristina Novak, prof.

Našički Židovi Leo, Elvira i Robert Konig, žrtve Holokausta