U rujnu 1991. hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s JNA izboriti predaju tamošnje vojarne JNA, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili te bi grad bio razoren. Miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. Dana 20. rujna oko 5 sati ujutro dan je znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela golemu materijalnu štetu. Ipak, nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage Zbora narodne garde, policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja. Nakon što je pala vojarna, ustrojena je 132. našička brigada Hrvatske vojske.
Datum konačnog poraza okupatorskih snaga u Našicama obilježava se kao Dan pobjede nad JNA, a od 2016. godine i Dan hrvatskih branitelja grada Našica.
Dunja Irha Baričević, prof.
